Bolovi u ramenu – Uzroci, simptomi i prirodno liječenje

Prirodna medicina

Sve više pacijenata tuži se na bol u ramenu s otežanim ili onemogućenim kretnjama u ramenom zglobu. Bolovi se koji put javljaju postepeno i bolesnici uzimaju tablete protiv bolova ili griju rame crijepom, termoforom i slično.

Mnogo češće bolovi u ramenu se javljaju naglo, akutno i mogu biti toliko jaki da ih bolesnici opisuju kao neizdržljive, naročito noću. Područje ramena jako je osjetljivo na dodir i pipanje, a pokretanje ruke je bolno, ograničeno, naročito podizanje ruke u stranu.

Nekima je rameni zglob potpuno blokiran. Vanjskih promjena na koži nema. Ruka se obično nalazi u karakterističnom prisilnom položaju, tako da je nadlaktica priljubljena uz tijelo, a podlaktica savijena u laktu, bolovi se mogu širiti u vrat i ruku.

Mnogi uzroci mogu dovesti do bolnoga ramena. Liječnik će postavljati pitanja: da li je to povreda ramena, kakvo je zanimanje bolesnika, da li je bolesnik vozač.

Danas je vrlo čest uzrok bolova u ramenu vožnja automobilom kraj otvorenoga prozora. Rijetko će koji vozač sam na to pomisliti jer se bolovi ne javljaju u toku vožnje, nego tek drugi dan, ili kada dođe u toplu prostoriju. Vožnja sa zatvorenim prozorom i korištenje ventilacije koju ima automobil, znatno će smanjiti broj bolesnika koji se tuže na bolove u ramenu. Međutim, što je s bolovima koji nastaju bez jasnoga i vidljivog razloga. Koji su uzroci tako česte pojave bolnog ramena?

Bolno rame najčešće se javlja između 40 i 50 godina, kod osoba koje jače opterećuju rameni zglob može se javiti znatno ranije, to su dirigenti, violinisti, tesari, ličioci. Kako je naročito osjetljiva tetiva mišića koji podiže ruku u stranu, promjene se mogu javiti i u osoba za koje se smatra da ne rade teži fizički posao (daktilografi). Bolno rame češće je na desnoj strani. Do sličnih promjena ne dovodi samo prejako opterećenje ramenoga zgloba nego i dugotrajno mirovanje. Pojavljuje se nakon imobilizacije u gipsanom zavoju.

Liječenje ovisi o težini bolesti. Blaži slučajevi uspješno se liječe protuupalnim lijekovima, kao što su indocid, butazolidin, aspirin. Može se Rameni zglob je najviše upotrebljavani i najpokretniji zglob tijela. To je tzv. kuglasti, viseći zglob, u kojem se mogu izvoditi pokreti u svim smjerovima.

Tim pokretima čovjek se služi svakodnevno. U mnogim zvanjima radna sposobnost ovisi o dobroj pokretljivosti ramenoga zgloba. Neprekidna, često pretjerana upotreba, kao i nenormalno opterećenje ramenoga zgloba s vremenom dovodi do istrošenja (degeneracije) tkiva. U promijenjenom tkivu može doći do napuknuća ili potpunoga prekida tetiva i mišića, do promjena u sluznim vrećama koje podmazuju zglobove, u zglobnoj čahuri i u samom koštanom tkivu, u okolnom tkivu zgloba često dolazi do taloženja vapna.

Bolno rame najčešće se javlja između 40 i 50 godina, kod osoba koje jače opterećuju rameni zglob može se javiti znatno ranije, to su dirigenti, violinisti, tesari, ličioci. Kako je naročito osjetljiva tetiva mišića koji podiže ruku u stranu, promjene se mogu javiti i u osoba za koje se smatra da ne rade teži fizički posao (daktilografi). Bolno rame češće je na desnoj strani.

Do sličnih promjena ne dovodi samo prejako opterećenje ramenoga zgloba nego i dugotrajno mirovanje. Pojavljuje se nakon imobilizacije u gipsanom zavoju.
Liječenje bolova u ramenu

Liječenje ovisi o težini bolesti. Blaži slučajevi uspješno se liječe protuupalnim lijekovima, kao što su indocid, butazolidin, aspirin. Može se Rameni zglob je najviše upotrebljavani i najpokretniji zglob tijela. To je tzv. kuglasti, viseći zglob, u kojem se mogu izvoditi pokreti u svim smjerovima. Tim pokretima čovjek se služi svakodnevno.

U mnogim zvanjima radna sposobnost ovisi o dobroj pokretljivosti ramenoga zgloba. Neprekidna, često pretjerana upotreba, kao i nenormalno opterećenje ramenoga zgloba s vremenom dovodi do istrošenja (degeneracije) tkiva. U promijenjenom tkivu može doći do napuknuća ili potpunoga prekida tetiva i mišića, do promjena u sluznim vrećama koje podmazuju zglobove, u zglobnoj čahuri i u samom koštanom tkivu, u okolnom tkivu zgloba često dolazi do taloženja vapna.

koristiti toplina u obliku termofora, zračenja, primjenom struje, u nekim slučajevima pomažu hladni oblozi. Zato se bolesnici ne smiju liječiti bez upute liječnika. Lijekovi se često daju injekcijom direktno u bolesno područje, primjenjuje se i rendgensko zračenje i ultrazvuk, važna je i medicinska gimnastika. Dolazi i do kirurških postupaka da bi se ponovo uspostavila pokretnost zgloba.

Bol ramena i šake može se javiti istovremeno. Uz otežanu pokretljivost i bol u ramenu, dolazi i do promjena na šaci. Šaka je u početku lagano otečena, topla i bolna. Naročito je otežano i bolno stiskanje šake. Poslije otok splašnjava i bolovi se smanjuju, može doći do potpunoga oporavka, ili se bolesne promjene razvijaju. Šaka postaje hladna, blijeda, koža tanka, prsti na rukama se koče.

Smatra se da bolest nastaje zbog živčanih podražaja (refleksa) koji dolaze u rame iz bolesnih, često udaljenih organa i tkiva. Takvi podražaji djeluju na krvne žile i izazivaju promjene u prokrvavljenosti, a time i u ishrani tkiva. To može biti posljedica promjena na kralješnici, oštećenja mozga, srčanih bolesti, npr. angine pektoris ili poslije infarkta srca, poslije prijeloma kosti na ruci, gnojnih upala na ruci.

Liječenje: prekida se prijenos štetnih živčanih podražaja, tj. prekida se refleksni luk. To se najbolje postiže blokadama živca pomoću lijeka novokaina. Injekcije se mogu davati u sam rameni zglob. Daju se lijekovi koji ublažavaju bol i sprečavaju razvitak upalnih promjena.

Bolno, otečeno i toplo rame znak je akutne upale. Koža je otečena, crvena i topla. Takve promjene mogu se javiti kod reumatske groznice, ali tada su obično zahvaćeni još neki zglobovi. Ako upala zahvaća samo rameni zglob, obično je riječ o gnojnoj upali, koja može biti posljedica gnojnoga oboljenja u organizmu ili ranjavanja. Opće stanje organizma je poremećeno i redovito praćeno povišenom temperaturom.

Rijeđi je bol u ramenu kod bolesti drugih organa. U više od 80% slučajeva bol u ramenu je posljedica promjena u samom ramenu. U svega 15 posto slučajeva bol je odražen, refleksan iz drugih bolesnih organa. Bol u lijevom ramenu može se javiti kod srčanih bolesti, npr. angine pektoris i srčanoga infarkta. U desnom ramenu najčešće se odražava bol iz žučnoga mjehura. Mnoge bolesti mogu odraziti bol u ramenu: upale živca, bolesti želuca, gušterače, porebrice, vrlo rijetko upala slijepoga crijeva.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *